{"id":669,"date":"2022-08-04T17:20:10","date_gmt":"2022-08-04T17:20:10","guid":{"rendered":"http:\/\/mspvps.edu.ba\/?page_id=669"},"modified":"2022-11-11T12:39:32","modified_gmt":"2022-11-11T11:39:32","slug":"historijat-skole","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/mspvps.edu.ba\/index.php\/historijat-skole\/","title":{"rendered":"Historijat \u0161kole"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>
\n

Kada objekat postane simbol vremena i borbe onda znate da se u njemu de\u0161avala historija, a posebno kada je ta historija sazdana \u017eivotima, emocijama i radom djece i u\u010ditelja, onda je to ne\u0161to posebno. Danas djevoj\u010dice polaze u \u0161kolu, taj \u010din je lijep i radostan, a nekada je to bio veliki revolucionarni korak u historiji na\u0161e zemlje. Pri\u010da po\u010dinje ne tako davno, ali ipak u nekom
drugom stolje\u0107u, davne 1925. godine 20. stolje\u0107a kada se osniva Prva \u017eenska gimnazija. Po\u010dinje svoje postojanje i rad nespremna, ali sa velikom \u017eeljom i potrebom da postoji.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

U\u010denice koje su do tada zavr\u0161avale \u0161kolu obi\u010dno su polagale razredne ispite na kraju godine u jednoj od dvije tada postoje\u0107e mu\u0161ke gimnazije u po\u010detku kao privatistice a kasnije, od 2. augusta 1918. godine je dozvoljeno da se upisuju kao redovne u\u010denice u mu\u0161kim gimnazijama. S vremenom se broj u\u010denica pove\u0107avao i stvorila se potreba da se organizuje zasebna \u017eenska gimanzija koja sa radom po\u010dinje 1925. godine. Prijemni su polagale iz srpskog jezika i matematike, od prvog dana se vr\u0161ila selekcija ko je spreman poha\u0111ati \u0161kolu, a one djevoj\u010dice koje nisu polo\u017eile prijemni imale su drugu \u0161ansu slijede\u0107e godine kada se pripreme za novi nivo obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

U prvih deset godina svog postojanja bila je gost, dijelila je prostorije sa Drugom mu\u0161kom realnom gimnazijom, jedni prijepodne drugi poslijepodne i tako je rasla i ja\u010dala. Postavilo se pitanje potpunog osamostaljivanja tako da je svoje prostorije dobila 1935. godine u zgradi biv\u0161e divizije u Dobrovolja\u010doj ulici na broju 161. Imena ulice su se mijenjala, ali ulica i zgrada ostale su iste. <\/p>\n\n\n\n

Ta gra\u0111evina, zgrada Prve \u017eenske gimnazije, progla\u0161ena je nacionalnim blagom 2012. godine a ovo je pri\u010da o pri\u010dama koje su svoj \u017eivot zapo\u010dele, jedno vrijeme \u017eivjele, neke zavr\u0161ile a neke jo\u0161 \u017eive u njoj. Kartografski prikaz ulica Sarajeva sa objektima, a samim time i zgdrada Vojne komande iz 1904. godine Walny's Plan von Sarajevo und Umgebung2obja\u0161njava svrhu njenog kori\u0161tenja dok ve\u0107 na drugoj karti grada zgrada je prikazana kao javno dobro bez posebnih naznaka u koje svrhe je kori\u0161tena3. Prvi put na karti grada iz 1937 zgrada je ozna\u010dena kao \u017denska gimnazija.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Ulici su \u010desto mijenjali ime, kako su se vlasti mijenjale tako se i ime ulice mijenjalo pa \u0107ete je prona\u0107i i kao  Terezija, Huseina Grada\u0161\u0107evi\u0107a, Dobrovolja\u010dka a danas Hamdije Kre\u0161evljakovi\u0107a.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Od komande do \u0161kole\/Od kamena do \u010dovjeka Zgrada \u0161kole izgra\u0111ena je 1898. godine u neorenesansnom stilu. Objekat je gra\u0111en u dvije faze. Dokumentom iz 19095. godine kojim nadbiskub Vrhbosanske nadbiskupije tra\u017ei zajam od 85 000 Kruna od Ma\u0111arskog trgova\u010dkog dioni\u010darskog dr\u0161tva vidimo da je zgrada u vlasni\u0161tvu Nadbiskupije, ipak da ta\u010dnije ka\u017eemo uknji\u017eena je kao vlasni\u0161tvo Nadbiskupskog sve\u0161teni\u010dkog sjemeni\u0161ta u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n

Podaci govore da je nadbiskup \u0160tadler otkupio zgradu od rabina Baruha o kojem govori histori\u010dar Alija Bejti\u01076. Za vrijeme Kraljevine u martu 1921. izdaje se naredba da se izvr\u0161i izmjena u zemlji\u0161noknji\u017enom upisu kao vlasni\u0161tvo Dr\u017eavnog erara Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a potom uvo\u0111enjem diktature dolazi naredba Ministarstva pravde od 18.9. 1930.godine da se svi nazivi na slu\u017ebenim dokumentima promijene iz Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca u Kraljevina Jugoslavija. Do 1934. godine slu\u017ei uglavnom vojnoj svrsi, oficirima, zatim za potrebe sporta, izdavala se sala ili su je koristili u\u010denici tada\u0161njih gimnazija. Me\u0111utim, zbog pove\u0107anog broja u\u010denica \u017denske gimnazije koja je do tada bila smje\u0161tena zajedno sa Drugom mu\u0161kom gimnazijom odlu\u010deno je da se \u0161kola adaptira za potrebe izvo\u0111enja nastave7. To je i ura\u0111eno, a \u0161kola je realno po\u010dela sa radom u novim prostorijama 18. februara 1935.8godine. Zapisi govore kako su u\u010denice nekoliko dana pomagale da se prenesu sve potrebne stvari za po\u010detak novog polugodi\u0161ta a pred sami po\u010detak nastave u novoj zgradi 17.februara 1935 nije bilo nastave, jer su prenosile poslednje stvari. Do danas zgrada je dr\u017eavno\/ gradsko vlasni\u0161tvo. Kori\u0161tena je za potrebe vojske, a potom kao zgrada \u0161kole \u2013 Prve \u017eenske gimnazije, potom Prve i Druge \u017eenske gimnazije, zatim O.\u0160. Petar Ko\u010di\u0107 i Fiskulturne \u0161kole, a od 70-tih godina Srednja \u0161kola poljoprivrede, prehrane,veterine i uslu\u017enih djelatnosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada objekat postane simbol vremena i borbe onda znate da se u njemu de\u0161avala historija, a posebno kada je ta historija sazdana \u017eivotima, emocijama i radom djece i u\u010ditelja, onda je to ne\u0161to posebno. Danas djevoj\u010dice polaze u \u0161kolu, taj \u010din je lijep i radostan, a nekada je to bio veliki revolucionarni korak u historiji […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-669","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/mspvps.edu.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/669","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/mspvps.edu.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/mspvps.edu.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mspvps.edu.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mspvps.edu.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=669"}],"version-history":[{"count":10,"href":"http:\/\/mspvps.edu.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/669\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1034,"href":"http:\/\/mspvps.edu.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/669\/revisions\/1034"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/mspvps.edu.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=669"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}